Unutarkompanijska bitka za nacionalni domen

FacebookLinkedinEmail
10.03.2023.
15 godina .rs domena

Domen: f-secure.rs
Datum prve registracije: 10. 09. 2008.
Status: Aktivan (preusmeravanje na matični korporativni sajt)
Sagovornik: Dušan Katilović, regionalni direktor prodaje, F-Secure (2008)


Gospodine Katiloviću, prošlo je 15 godina od kako je prvi put registrovan domen f-secure.rs. Kako se prisećate vašeg poslovanja u tom periodu tokom 2008. godine?

To su, po mnogo čemu, bila „udarnička” vremena za sve nas u domaćem IT sektoru, koji je tada doživljavao naglu ekspanziju.

Sticajem okolnosti, naša beogradska kancelarija finske antivirusne kompanije F-Secure znatno je zaostajala za konkurencijom koja je već bila zauzela pozicije, primoravajući nas da, sa stanovišta marketinga i prodaje, delujemo na tada alternativne, neortodoksne načine.

Dodatna otežavajuća okolnost bila je činjenica da su naši neposredno nadređeni, inače bazirani u Sloveniji, imali veoma malo razumevanja za teškoće sa kojima smo se susretali tokom tržišne utakmice i da su nam fondovi namenjeni promociji bili gotovo ravni nuli.

Ono što je od svega toga ispalo dobro jeste to što smo kao mala i još neafirmisana kompanija maksimalan akcenat stavili na poslovnu primenu interneta, uključujući i onlajn nastup i intenzivnu komunikaciju putem poslovne elektronske pošte i veb-sajta. Škola koju sam tada sa kolegama prošao poslužila mi je kao osnovica za određena znanja i iskustva koja primenjujem i danas.

Da li ste pratili događanja koja su prethodila početku registracije .rs domena?

Nisam bio aktivan učesnik javnih rasprava u vezi sa tim, ali dobro pamtim uzburkanost domaće opšte i stručne javnosti i nekih tema koje su bile u posebnom fokusu. Bilo je tu zaista svega i svačega, ali nekako ponajmanje objektivnih, staloženih i argumentovanih diskusija.

Naravno, mnogo se pričalo o onome što je „običan čovek” najlakše mogao da razume, a to je, na primer, pitanje kakvu će nacionalnu domensku ekstenziju ICANN dodeliti Srbiji, koja se par godina pre toga „razvela” od Crne Gore.

Taj svojesvrsni provizorijum zvan Državna zajednica Srbija i Crna Gora imao je ISO troslovnu skraćenicu SCG, ali smo tokom njenog trajanja na internetu i dalje koristili zastarelu i neadekvatnu ekstenziju .yu, nasleđenu od SFRJ i SRJ.

S obzirom na to da su sve dvoslovne skraćenice nastale kombinacijom slova S sa bilo kojim drugim slovom u nazivu naše države bile zauzete i dodeljene drugim zemljama, sećam se da je jedan nekada uticajan političar „smelo” izašao sa predlogom da dvoslovna skraćenica (koja bi se verovatno koristila i za internet domen) za Srbiju bude ni manje ni više nego SS („Srbi − Srbija”).

Kasnije se pojavio predlog da ona glasi SX, a predlog RS je naišao na ozbiljno ogorčenje rojalista koji su isticali da skraćenica za Republic of Serbia neće biti odgovarajuća kada (ili „kada”) Srbija postane kraljevina. Utišali su se kada im je jedan vispreni komentator na forumu pojasnio da RS može da znači i Royaume de Serbie, što u prevodu sa francuskog znači „Kraljevina Srbija”.

Kako se zbila sama registracija domena f-secure.rs?

Mi smo tada bili locirani u Palati Beograd, koja je bila specifičan eko-sistem i stecište više IT kompanija. Iako smo dolazili iz različitih niša IT sektora, jedna stvar bila nam je zajednička, a to je nesporedno druženje na kultnom 5. spratu Beograđanke. Uz hranu, piće i pogled sa vidikovca, vodili smo rasprave o raznim temama i pomagali jedni drugima u onim domenima u kojima je nekome od nas pomoć bila potrebna.

Tako smo u komšiluku imali firmu CRI (Centar za razvoj interneta), koja je bila ovlašćeni registar i jedna od prvih 17 suosnivača RNIDS-a, tako da smo samu registraciju domena obavili sa lakoćom. Međutim, problemi su iskrsli na sasvim drugom mestu.

Naime, beogradska kancelarija F-Securebila je formalno filijala (sada nepostojeće) slovenačke kompanije Amis, koja je bila ekskluzivni distributer ove finske antivirusne kompanije. I dok je u stručnim krugovima F-Securebio relativno poznat, brend Amis je bio svima apsolutna nepoznanica, uključujući i nas zaposlene.

Korporativna politika, neshvatanje tržišta ili sujeta, tek, nama su Slovenci zabranili da nastupamo pod brendom F-Secure(iako sam proizvođač nije imao ništa protiv). Kada se približavao kraj domenu f-secure.co.yu, dobio sam dopis u kojem se od nas traži da sajt prevedemo na domen rs.amis.net, a da u poslovnoj korespondenciji upotrebljavamo isključivo adrese na domenu @amis.net.

Ovu odluku sam doživeo kao nespojivu sa elementarnim zdravim poslovnim razumom i odlučio da je − zaobiđem, prihvatajući svaku odgovornost za ovu svoju samovolju za koju sam bio uveren da je u objektivnom interesu svih nas. Formulare za registraciju domena f-secure.rs potpisao sam lično, „pozajmivši” pečat sa stola tadašnjeg v. d. direktora koji je skoknuo po čips i koka-kolu.

Šta su Slovenci rekli kada se to desilo?

Ništa. Nijednom rečju nisu nikada posle spomenuli to. Poklopili smo vremenski lansiranje novog sajta sa prelaskom na .rs domen, otvorili .rs imejl adrese i krenuli u veliku kampanju izgradnje mreže riselera po Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji.

Kako su firme i korisnici iz tih zemalja reagovali na vašu upotrebu .rs domena?

Naš čitav brending uključivao je direktnu identifikaciju da dolazimo iz Srbije. Nikada nismo imali problem u vezi sa tim, čak i kada smo komunicirali i sarađivali sa državnim i strukturama javne vlasti u pomenutim zemljama. Verzije antivirusa koje smo mi instalirali vršile su direkciju na .rs sajt i f-secure.rs imejl adresu i takve, srpske verzije našle su se, na primer, na laptopu predsednika privremenih institucija u Prištini i najviših funkcionera Crne Gore.

U tom smislu, nikada nismo osetili da nam pripadnost .rs domenu predstavlja smetnju ili nekakvo ograničenje. Ako je vaš biznis legitiman, iskren i efikasan, niko razuman vam neće praviti problem u vezi s tim odakle dolazite.

Koliko vam je sajt f-secure.rs značio u daljem poslovanju?

Srpski F-Secure sajt je služio za detaljnu prezentaciju poslovne ponude, komunikaciju sa našom kancelarijom u smislu tehničke i pretprodajne podrške, kao i za lociranje naših riselera kojima su se zainteresovani mogli direktno obratiti.

Mi smo kao distributeri od početka imali B2B orijentaciju i prodaju antivirusa za individualne korisnike nismo vršili direktno, već isključivo preko lokalnih partnera. Neki od njih su već tada prodavali preko svojih veb-prodavnica i naše proizvode su uredno uključivali u svoju ukupnu ponudu. Na taj način smo sa B2B e-biznisom i zamecima e-komerca imali iskustva od samih njihovih početaka kod nas.

Uzburkano IT i tržište telekomunikacija dovelo je do niza preuzimanja, tako da je slovenačka centrala naše kancelarije prodata državnoj kompaniji, a kasnije je biznis prešao u ruke velikog regionalnog mobilnog operatera.

Iako je za njega antivirusni biznis sada tek delić izvora prihoda, vidim da se registracija domena f-secure.rs uredno obnavlja, i to za mene predstavlja izvesnu ličnu satisfakciju, da sam pre 15 godina intuitivno doneo jednu veoma dobru odluku.

FacebookLinkedinEmail