Mali rečnik internet pojmova

FacebookLinkedinEmail
27.08.2014.
Mali rečnik internet pojmova
Izvor: pexels.com
Da li znate šta je naziv internet domena? A šta je DNS? Za šta je skraćenica ccTLD, a za šta ccSLD? Da li znate koja je razlika između generičkog i nacionalnog domena najvišeg nivoa?

Internet (Internet) - globalni elektronski komunikacioni sistem sačinjen od velikog broja međusobno povezanih računarskih mreža i uređaja, koji razmenjuju podatke koristeći zajednički skup komunikacionih protokola.

Veb (World Wide Web) - internet servis koji omogućava da se preko veb-pregledača pristupi sajtovima koji se nalaze na internetu (zato veb-adresa sajta najčešće ima i ono “www” u sebi – npr. www.domen.rs). Internet nije isto što i veb, iako se često izjednačuju, jer ako npr. šaljemo i primamo imejlove, mi koristimo internet, ali ne i veb.

Internet protokol (IP - Internet protocol) - skup standarda koji omogućavaju prenos podataka između računara i drugih uređaja povezanih na internet.

IP adresa (IP address) - jedinstvena numerička oznaka koja je dodeljena svakom uređaju povezanom na mrežu, definisana u sklopu IP protokola.

IPv4 (Internet Protocol version 4) - verzija internet protokola koja omogućava 32-bitne IP adrese i na kojoj je još uvek baziran najveći deo internet saobraćaja. Sastoji se od niza cifara razdvojenih tačkama (npr. 91.199.17.1).

IPv6 (Internet Protocol version 6) - nova verzija internet protokola koja omogućava 128-bitne IP adrese i povećanje raspoloživog broja IP adresa, nakon što su mogućnosti IPv4 postale nedovoljne. Sastoji se od niza heksadecimalnih cifara razdvojenih dvotačkama (npr. 2001:db8:85a3::8a2e:370:7334).

DNS (Domain Name System) - decentralizovan bazni internet servis, organizovan hijerarhijski, koji omogućava prevođenje tekstualnih u numeričke oznake i obratno. DNS omogućava jednostavnije korišćenje interneta, jer je internet komunikacija bazirana na numeričkim IP adresama koje su ljudima teške za pamćenje, a DNS omogućava korišćenje naziva domena za identifikaciju uređaja na internetu.

DNS server (DNS Server) - uređaj koji omogućava da se za traženu tekstualnu veb-adresu (koju definiše naziv internet domena) dobije odgovarajuća IP adresa neophodna za komunikaciju i razmenu podataka na internetu.

DNSSEC (DNS Security Extensions) - sistem sigurnosnih standarda koji omogućava proveru integriteta podataka u DNS sistemu.

Internet korporacija za dodeljene nazive i brojeve (ICANN - Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) − organizacija odgovorna za upravljanje globalnom adresnom strukturom interneta.

Domen najvišeg nivoa (TLD - Top-level domain) - internet domen na najvišem nivou u DNS hijerarhiji. Oznaka za TLD („domenska ekstenzija“) nalazi se uvek iza poslednje tačke sa desne strane u nazivu domena. Na primer, u nazivu domena rnids.rs, ili bg.ac.rs ".rs" predstavlja oznaku TLD-a. TLD-ovi mogu da budu generički (gTLD) i nacionalni (ccTLD). ICANN delegira TLD-ove na upravljanje nacionalnim i globalnim registrima internet domena.

Generički domen najvišeg nivoa (gTLD - generic Top-level domain) - internet domen koji nije vezan za određenu državu. Među najpoznatijima (i najstarijima) su .COM, .NET i .ORG.

Nacionalni domen najvišeg nivoa (ccTLD - country code Top-level domain) - internet domen koji je povezan sa određenom državom. Oznaka za ccTLD se određuje na osnovu međunarodne dvoslovne latiničke oznake države (kao što je naš .RS domen). Postoje i IDN ccTLD-ovi čiji nazivi sadrže i slova koja ne spadaju u engleski alfabet (kao što je naš .СРБ domen).

Nacionalni domen drugog nivoa (ccSLD - country code Second-level domain) - nacionalni internet domen koji se u DNS hijerarhiji nalazi ispod ccTLD-a. U nazivu domena je od njega odvojen tačkom (npr. u nazivu domena beograd.org.rs, ".org.rs" je ccSLD). ccSLD-ovi su najčešće namenjeni različitim kategorijama registranata (npr. .CO.RS mogu da registruju samo firme, .ORG.RS organizacije, .EDU.RS obrazovne ustanove itd).

Naziv internet domena (Internet domain name) - osnovni element adresne strukture interneta. Sastoji se od najmanje dva segmenta razdvojena tačkom (npr. „domen.rs“), a postoje i nazivi od tri segmenta (npr. “domen.co.rs”), pri čemu tačka i zadnji segment predstavljaju domensku ekstenziju, odnosno, u ovom slučaju, obeležje našeg nacionalnog .RS domena. Prilikom registracije naziv domena se upisuje u posebnu bazu podataka i biva podržan određenom internet infrastrukturom koja mu omogućava da funkcioniše na internetu. Tom bazom i tom infrastrukturom upravlja Registar internet domena. Nazivi su nekad podržavali samo slova engleskog alfabeta (ASCII kod), ali je razvojem IDN standarda uvedena mogućnost da nazivi domena budu i na drugim svetskim pismima.

Internacionalizovani naziv domena (IDN - Internationalized Domain Name) - naziv domena ispisan pismom koje nije engleski alfabet. Ta pisma mogu biti ćirilica, grčko, kineska, arapska, indijska i ostala pisma, ali i latinica koja sadrži slova koja ne postoje u engleskom alfabetu (kao što su đ, š, ž, ä, ß, ů i druga).

WHOIS servis (WHOIS service) – internet servis koji omogućava pregled javno dostupnih podataka o registrovanim nazivima domena.

Registar internet domena (Internet Domain Registry) - organizacija koja upravlja registrom naziva internet domena i internet infrastrukturom koja obezbeđuje funkcionisanje internet domena kojima upravlja. Nacionalni registar nadležan za .RS i .СРБ domene je Fondacija „Registar nacionalnog internet domena Srbije“ (RNIDS).

Ovlašćeni registar (Registrar) - pravno lice ili preduzetnik kod kojeg registrujete nazive .RS i .СРБ domena i koje je RNIDS ovlastio za taj posao. Preko njega obavljate sve poslove u vezi sa nazivima domena – registraciju, produženje registracije, promenu podataka itd.

Registrant (Registrant) - osoba ili preduzeće na koje se registruje naziv domena. Registrant je u ugovornom odnosu sa RNIDS-om. Bitno je da registrant budete vi (za ličnu upotrebu) ili vaša firma (za poslovnu upotrebu), jer samo tako imate sva prava i mogućnost upravljanja nazivom domena.

Administrativni kontakt (Administrative contact) - možete biti vi, ili osoba, odnosno preduzeće, kom dajete ovlašćenje za kontakt sa ovlašćenim registrom i promenu podataka u vezi sa nazivom domena.

Tehnički kontakt (Technical contact) - takođe možete biti vi, ili osoba, odnosno preduzeće (npr. vaš ovlašćeni registar), koje ste ovlastili da vrši izmenu tehničkih podataka vezanih za registrovani naziv domena. To takođe može biti i vaš izabrani administrativni kontakt.

URL (Uniform Resource Locator) – jedinstvena tekstualna adresa određenog resursa na internetu, poput pojedinačne veb-strane, fajla ili servisa.

Adresa e-pošte (E-mail address) - jedinstveni identifikator naloga korisnika e-pošte. Sastiji se od korisničkog imena, znaka @ i naziva domena (npr. kancelarija@rnids.rs).

Veb-sajt (website) – skup međusobno povezanih veb-stranica koje su identifikovane zajedničkim nazivom domena.

Hosting provajder (hosting provider) – preduzeće koje obezbeđuje resurse svojih servera i ostale infrastrukture neophodne za dostupnost veb-sajtova, imejl i drugih servisa na internetu.

Imejl server (email server) – računar sa specifičnim softverom koji omogućava prijem i slanje imejlova u skladu sa odgovarajućim protokolima.

Veb-server (web server) – računar sa specifičnim softverom na kome su pohranjene datoteke koje čine komponente veb-sajta (tekstovi, slike, video materijali, programski kod koji definiše sam veb-sajt itd), obezbeđuje sajtu određene hardverske resurse i omogućava komunikaciju sa internet korisnicima putem HTTP-a.

HTTP (HyperText Transfer Protocol) – protokol dizajniran za komunikaciju između veb-pregledača i veb-servera.

HTTPS (HyperText Transfer Protocol Secure) – bezbednosno proširenje HTTP-a koje omogućava šifrovanu komunikaciju između veb-servera i internet korisnika i štiti od hakerskih napada do kojih može doći tokom te komunikacije.

Veb-pretraživač (search engine) – internet servis koji omogućava pretraživanje informacija na vebu. Najveći veb-pretraživači su Google, Bing, Baidu, Yahoo!, Yandex, DuckDuckGo.

Veb-pregledač (web browser) – program za komunikaciju sa veb-sajtovima. Najpoznatiji veb-pregledači su Chrome, Firefox, Opera, Safari, Microsoft Edge.

FacebookLinkedinEmail