.rs i .срб: Logičan izbor Logika

FacebookLinkedinEmail
08.10.2023.
.rs i .срб: Logičan izbor Logika

Domen: logik.rs 

Datum prve registracije: 10. 3. 2008.

Status: Aktivan

Sagovornik: Veljko Radovanović, vlasnik i direktor, Logik poslovna rešenja d.o.o., Niš


Kako pamtite period pre, za vreme i nakon početka rada .rs domena?

Za period prve decenije XXI veka me vežu lepe uspomene… Logik je osnovan 2003. godine i nakon prvih 5 godina postojanja mogli smo da kažemo da smo uspešno preživeli taj inicijalni period i da možemo da počnemo sa stvaranjem ozbiljnijih planova za budućnost.

Tih godina, IT sektor je bujao i bio u nagloj ekspanziji, a činilo se da i čitava privreda ima uzlazni trend i jak tempo rasta i da značajno bolji dani dolaze. 

Optimizam je u tom razdoblju pratila i promena nacionalnog domena i sećam se entuzijazma koji smo imali u vezi sa tim. Prethodno smo koristili logik.co.yu domen, a onda smo 2008. godine odmah na početku kupili logik.rs i logik.co.rs, a kasnije i ćiriličke domene – logik.срб i logik.пр.срб. 

Kao mlada firma koja je tek gradila svoj brend, počeli smo da primećujemo da nas klijenti često oslovljavaju sa „lodžik” umesto sa „logik”, verovatno zbog toga što smo iz oblasti IT-ja koja se vrlo često povezuje sa engleskim rečima i izgovorom. Zato smo za svaki slučaj registrovali i domene logic.rs i logic.co.rs, koje smo zadržali do danas.

Prvu godinu postojanja Logika (2003) završili smo sa jednocifrenim brojem klijenata. Danas je taj broj četvorocifren, tj. više od 3000 pravnih lica u Srbiji aktivno radi sa nama i koristi naša softverska rešenja svaki dan.

Činjenica da firma postoji punih dvadeset godina, a sajt na logik.rs domenu petnaest, predstavlja veliki kapital. Ne samo u pogledu organskog saobraćaja koji dobijamo preko pretraživača nego i u pogledu brenda koji smo izgradili i koji i dalje unapređujemo.

Možemo slobodno reći da naša firma i njen sajt rastu i razvijaju se paralelno. 
 

Koliko su domen i sajt značili za vaše poslovanje nekada, a koliko danas?

Sećam se da smo se te, sada već davne 2008. poprilično bavili optimizacijom za pretraživače (SEO) iako nam to nije bila specijalnost. U to vreme, Srbija je bila gotovo „devičansko tržište” što se tiče veb prisustva i rezultati su mogli relativno brzo da se izgrade. 

Za neke fraze koje su tada nama značile (na primer „program za knjigovodstvo”) zauzimali smo prvo mesto na stranici rezultata pretrage i to nam je tada donosilo čak 10% prihoda. Iako poslovni softver nije nešto što se kupuje preko interneta, nama je veb prisustvo donosilo taj prvi kontakt koji smo onda mogli da iskoristimo u nastavku prodajnih aktivnosti.

Vremena se izuzetno brzo menjaju. Nekada toga postanemo svesni tek u ovakvim prilikama kada se osvrnemo na prošlost i počnemo da poredimo stanje stvari nekad i sad i konstatujemo promene koje su se desile. 

Kada smo registrovali logik.rs domen, funkcija sajta koji se nalazio na njemu bila je dvostruka – sa jedne strane, on je bio prodajni kanal za nove klijente, a sa druge strane neka vrsta informatora za postojeće. 

A danas… danas je postalo gotovo nezamislivo da postojeći klijent spontano dođe na vaš sajt i informiše se na njemu o nečemu, već je vaša obaveza da od njega dobijete kontakte i odobrenje, pa da ga kroz neke push servise zaintrigirate i jednim klikom odvedete do željenog sadržaja, koji je – naravno – i dalje na kompanijskom sajtu, gde mu je i mesto.
 

Da li je .rs domen smetnja ili prednost prilikom vođenja međunarodnog poslovanja?

Te 2008. smo imali i outsourcing odeljenje sa klijentima koji su bili uglavnom iz SAD. Nikada nismo imali bilo kakvu naznaku da je .rs domen smetnja ili da je problem što poslujemo iz Srbije. 

Poslednjih nekoliko godina smo svedoci jačanja srpske IT outsourcing poslovne zajednice, tako da se izvesno ne može govoriti ni o kakvom problemu „porekla”.

Štaviše, rekao bih da smo sada kao nacija prepoznati kao poželjni IT partneri, te da je .rs domen postao sredstvo brendiranja naših IT firmi na svetskom tržištu

Mi imamo s tim u vezi jednu nelogičnost. Iako subjekti iz ekonomski razvijenih država rado angažuju i plaćaju naše stručnjake, naša privreda to često ne čini u dovoljnoj meri. 

Zato bih apelovao na naše predstavnike tzv. tradicionalnih industrija, kao i na velike i male preduzetnike, da uzmu u obzir mogućnost angažovanja domaćih IT firmi pri uvođenju softverskih rešenja namenjenih optimizaciji i automatizaciji poslovanja.

Sa postojećim kompetencijama, stručnjacima, iskustvom i bazom znanja ne treba da se stidimo domaćeg. Ako strancima ne smeta da našim kompanijama poveravaju ozbiljne poslove, ne postoji nijedan valjan razlog zbog koga domaća privreda ne bi angažovala srpske IT resurse koji im stoje na dohvat ruke.

FacebookLinkedinEmail